27 svibnja 2019, Ponedjeljak 12:39

728×90
728×90
728×90
728×90
728×90
728×90

DIGITALNA ESTONIJA

Baltička država Estonija je svojom površinom 45.227 km2 nešto veća od Švicarske (41.285 km2), a manja je od Hrvatske (56.594 km2). Estonija ima stanovnika nešto više od 1,3 milijuna što je puno manje od Švicarske (8,5 milijuna stanovnika) i manje je od Hrvatske (4 milijuna stanovnika). Kakav je život u Estoniji? Možda još nije kao u Švicarskoj, ali Estonija definitivno ide u tom smjeru. Estonija je digitalna nacija, transformirala se u E-naciju s 90% javnih usluga online. Digitalizacija je učinila Vladu u Estoniji efikasnijom i transparentnijom. Mala Estonija je pametna država.

1556114194579

Estonija je jednom bila socijalistička Sovjetska Republika. Nakon 1991.godine kada je dobila svoju neovisnost, Estonija se priključila Europskoj Uniji i NATO savezu, te se čvrsto pozicionirala kao politički, kulturni i ekonomski igrač. Estonska tržišna ekonomija raste svake godine, a javni dug joj je među najnižim u Europi. Međutim, treba spomenuti da Estonija ima primjetnu razliku u dohotcima. 20% najbogatijeg stanovništva zarađuje pet puta više od 20% najsiromašnijeg stanovništva u Estoniji. Estonska ekonomija i kultura je isključivo fokusirana na tehnologiju.

2000.godine estonska država je proglasila slobodan pristup internetu kao temeljno ljudsko pravo što je ugradila u svoj Ustav, te je od tada izgradila stotine besplatnih wifi zona po cijeloj državi. Estonija je digitalizirala javne usluge i prva je država u svijetu koja je uvela online glasovanje na izborima. Poput ostalih Baltičkih i Nordijskih država, i Estonija je izraženo homogena s oko 70% etničkih Estonaca u ukupnoj populaciji. Rusi su najveća etnička manjina (24% populacije), dok Ukrajinaca (1,8%), Bjelorusa (0,9%) i Finaca (0,6%) ima vrlo malo. Iako je gotovo četvrtina populacije ruskog etničkog podrijetla, na estonsku kulturu je vrlo malo utjecala ruska kultura. Umjesto prema Rusiji, Estonija se više pozicionirala prema svojim zapadnim Nordijskim susjedima poput Finske. Hrana u Finskoj i Estoniji je vrlo slična i oboje se vole odmarati u saunama zimi. Većina Estonaca žive u urbanim područjima, točnije čak trećina stanovništva živi u glavnom estonskom gradu Tallinu.

Tallin često nazivaju “Silikonska dolina Europe” zato što u njemu svoje sjedište ima više startup poduzeća po osobi nego u bilo kojoj drugoj europskoj državi. Nekoliko od ovih nekad malih poduzeća je izraslo u globalne kompanije, kao što Skype, TransferWise, Playtech, Swedbank, Cleveron i Taxify. U Tallinu je javni prijevoz besplatan, što je znanstvena fantastika za zagrebačkog gradonačelnika Bandića. Estonija je moderna, progresivna i visoko razvijena država. Konstantno ulaže u obrazovanje, slobodu medija i opću kvalitetu života. Osim hladne zime i relativne udaljenosti od zapadnih europskih središta, život u Estoniji uopće ne zvuči loše. Svaki građanin ima siguran digitalni identitet koji mu omogućuje da prati povrat poreza, medicinske nalaze ili da online glasuje na izborima. Estonci više manje sve mogu napraviti preko interneta.

Preko 200 hrvatskih građana postali su digitalni rezidenti u Estoniji. Dobar dio njih je to učinio kako bi u Estoniji digitalnim putem, bez da uopće fizički posjete tu zemlju, otvorili tvrtku i na taj način izbjegli otvaranje tvrtke u birokratski preopterećenoj Hrvatskoj. Iz Hrvatske se može vrlo brzo digitalno otvoriti tvrtka u Estoniji. U Estoniju se možda treba otputovati samo zbog npr. otvaranja bankovnog računa, ali ni to nije nužan uvjet za otvaranje tvrtke u Estoniji. E-Rezident je program Estonije kojim oni žele privući generaciju E-Nomada i Freelancera kod sebe, jer su u njima prepoznali tržište, te ih žele osloboditi svih birokratskih okova i velikih zakonskih regulativa, što uvelike snizuje troškove poduzetnicima. Ako poduzetnici u Estoniji ne otvaraju tvrtke samo zato da bi što prije izvukli novac iz države, onda estonskim zakonom ne plaćaju porez na dobit. Država je transparentna i ne mijenja se često zakonska regulativa kao u Hrvatskoj. Pravna sigurnost je ključna za strane investicije. U tjedan dana se riješi cijelo otvaranje nove tvrtke i mogu se početi izdavati računi i pokrenuti biznis. Estonija nije porezna oaza, jer zbog razvoja svoje ekonomije potiče firme da ostaju u Estoniji, a ne samo da izvlače novac, kao što se događa u drugim poreznim oazama po svijetu. U protivnom zakonska obveza je plaćanje poreza na dobit od 20%.

Estonija je putokaz u kojem smjeru bi se trebale razvijati hrvatske digitalne usluge. U Hrvatskoj treba pohvaliti uvođenje digitalnih usluga poput E-Građanin, ali još uvijek se to presporo razvija da bi hrvatsko tržište postalo privlačnije i pristupačnije stranim investitorima. Kada se kvalitetno razvije digitalni sustav onda strancima neće biti obavezno na primjer znati hrvatski jezik i obilaziti tjednima svakakve šaltere, već će moći pokretati biznis u Hrvatskoj digitalno, a usput će ostavljati svoj uloženi i dio zarađenog novca u Hrvatskoj, po uzoru kako to Estonija radi. Tada će i strancima i domaćim ljudima biti puno lakše poslovati u Hrvatskoj.

Hrvatski političari moraju dopustiti i omogućiti uvjete talentiranim i kreativnim hrvatskim informatičarima da razviju digitalni sustav web i mobilnih aplikacija koji će olakšati hrvatskim građanima i poduzetnicima svakodnevan i poslovan život, te koji će privući strane investitore da ulažu kapital i pokreću biznise u Hrvatskoj, kao što to sada rade u Estoniji.

.

Izvor : Voice From Croatia
Autor : Jakov Radoš
Datum objave : 25.04.2019.