20 ožujka 2019, Srijeda 9:14

728×90
728×90
728×90
728×90
728×90
728×90

INTERVJU : DEJAN KOVAČ

Gospodin Dejan Kovač je vrhunski ekonomski stučnjak, postdoktorand prestižnog američkog sveučilišta Princeton, član Economic Societya i Royal Economic Societya, prvi je Hrvat koji je zaposlen na Princetonu unutar škole javnih i međunarodnih odnosa Woodrow Wilson, koja je uz poznatu “čikašku školu” najviše u povijesti proizvela nobelovaca iz ekonomskih znanosti. Gospodin Kovač je također vrhunski sportaš, nakon aktivnog bavljenja nogometom u NK Zagreb, završio je veliki broj maratona, polumaratona, ultramaratona, triatlona, Ironman utrka i Spartan utrka. Ironman je najteži triatlon koji se sastoji od 3,8 km plivanja, 180 km bicikliranja i 42 km trčanja. Spartan je 24 satna utrka od 161 km s više od 300 vojničkih prepreka. U nastavku donosimo vam Intervju s gospodinom Dejanom Kovačem.

1552072937454

Kakva je ekonomska situacija u Hrvatskoj, koji su problemi hrvatskog gospodarstva?

Ako zanemarimo moralne probleme, korupciju i nepotizam i usmjerimo se samo na ekonomske probleme. Elementarni problemi su nedovoljan ekonomski rast, velika zaduženost države i preveliki državni aparat. Dosta samoprozvanih ekonomista, koji su podobnici ove i prošlih Vlada će na moje tvrdnje reći, da ali Japan ima još veću zaduženost ili Švedska još više izdvaja iz poreza. To su određene polutvrdnje koje su prije svega pogrešni logički a i kauzalni sudovi, te uspoređivanje neusporedivih jedinica u analizi. Japan ima puno veću zaduženost, ali ima zato druge faktore koje RH nema, poput zdravog gospodarstva, vlastite proizvodnje i puno većeg momenta obrtaja novca.

Kakvo je Vaše mišljenje o ekonomskoj politici trenutne Vlade RH, u kojem smjeru vodi hrvatsko gospodarstvo, što radi dobro, a što radi loše?

Trenutna Vlada, isto kao i prošle nema dovoljno političke volje za potrebne rezove, već se bavi sa tzv. politikama šminkanja koje služe ostavljanju dojma da se nešto radi, ali uistinu nema napretka. Mi trenutno imamo izgubljeno desetljeće u ekonomskom razvoju, jer još nismo ni blizu razine BDP-a koji je bio prije financijske krize 2008., baš naprotiv po trenutnoj stopi rasta potrebno nam je još oko 5 godina da dođemo na razinu prije-kriznog BDP-a. Ali ekonomija, pogotova današnja globalna nije samo uspoređivanje sa samim sobom u prošlosti, već je darvinizam i uspoređivanje s drugima u okruženju. Naš rast, od 1-2% je ništa ako naša konkurencija u okruženju raste po 5-8%, tj. mi postajemo relativno siromašniji.

Prema Vašem mišljenju koja su rješenja za hrvatsko gospodarstvo, koje ekonomske odluke je potrebno učiniti u ovom trenutku, koje reforme je nužno provesti u ovom trenutku?

Prije svega, smanjiti prevelik državni aparat za 20% linearno i još 10% nelinearno ovisno od funkcije. Samo za primjer, RH sa 4 mil. stanovnika ima više od 8500 vijećnika, dok New York sa 8 mil. stanovnika ima oko 50-ak. Potrebno nam je pod hitno smanjenje državne uprave kroz informatizaciju. Ne na način da se ljudima samo podijele otkazi, jer mi moramo zadržati i svoju ljudskost u svemu tome, već da se kroz informatizaciju prelocira postojeći državni kadar u novi IT kadar, barem onaj bolji dio državne uprave. Znači nećemo imati 10 informatičara u ministarstvu ili 10 električara u HEP-u za jednu žarulju, već se tim zaposlenicima ponudi paket – otvaranje vlastitog obrta da informatičar kroz javnu nabavu sada odrađuje svoju poziciju i omogući im se u kratkom roku pravo prvenstva dok se ne stabiliziraju. Na taj način alocirali smo radnike iz državnog u privatni i podigli smo efikasnost jer sada će ih konkurencija natjerati da rade inače gube posao. Trenutno imamo ostatke starog sistema gdje je jednaka plaća za sve – NE! Treba se plaćati po učinku uz manji fiksni dio. Dalje, drugi veliki problem je demografija. Hrvatska nestaje. Trenutne politike davanja jednokratnih naknada ne rješavaju ništa. Mladi žele bolje uvjete i dignitet. U današnje vrijeme mlade obitelji sa dvoje djece i sa niskim plaćama nemaju uvjete za normalni život. Jednostavnog rješenja nema za ovaj slučaj. Kako se ekonomska aktivnost bude dizala tako će i manje mladih odlaziti iz zemlje.

Poduzetništvo u Hrvatskoj. Što je potrebno da bi poduzetnici u Hrvatskoj napravili dobar proizvod ili uslugu koji se mogu uspješno izvoziti? U kojim sektorima gospodarstva hrvatski poduzetnici mogu biti konkurentni na stranom tržištu?

Prvo što je potrebno je da ih Vlada oslobodi silnih nameta. Iskreno divim se poduzetnicima u RH na kakve sustavne blokade nalaze i svejedno guraju. Uvjeren sam da naši najbolji poduzetnici bi bili fenomenalni i u najjačim kapitalističkim zemljama čisto jer je sustav uređen. Pri tome mislim na zdravi dio naših poduzetnika, ne na one koji su svoje carstvo izgradili preko političkih veza i subvencija države. Mislim da u trenutnoj konstalaciji globalnih sila RH se treba usmjeriti samo na kvartarni sektor i turizam. U drugim sektorima ne možemo konkurirati bez većih kapitalnih ulaganja, a i trošak rada za primarni sektor je prevelik jer Indija, Kina i ostale zemlje uvijek mogu proizvesti jeftinije.

Kakva su Vaša predviđanja za globalnu ekonomsku situaciju u 2019. i 2020.godini, da li je budućnost svijetla ili nam se približava nova ekonomska kriza?

Prije nekih godinu dana sam upravo objavio znanstveni članak gdje smo kreirali suvremene metodološke alate za identifikaciju kriza. Trenutni indikatori i usporavanje ekonomskog rasta globalnih sila daju naznake usporavanja svjetske ekonomije. Kriza će se dogoditi kad tada, jer je ona jednostavno dio ekonomskog ciklusa. Problem je ako mi ne provedemo strukturne reforme da će efekti za nas biti puno gori nego 2008e.

Poštovani g.Kovač želimo Vam zahvaliti za Intervju i za kraj Vas pitati koji su neki od Vaših sljedećih ciljeva?

Trenutno sam natrag u RH, držim edukacije po raznim fakultetima diljem RH u nadi da im prenesem dio znanja koje sam stekao na Princetonu. Obožavam raditi s mladim ljudima. Uz to radim na nekoliko znanstvenih projekata gdje pokušavamo unaprijediti sustav prijava na visokoškolske ustanove, sustav darivanja krvi i usmjeriti se na smanjenje “brain drain” procesa u RH. S obzirom da mi se nedavno rodilo drugo dijete, vrlo sam motiviran da pomognem Hrvatskoj i smatram da je odgovornost svih nas, posebno Hrvata u dijaspori da svojim znanjima ili sredstvima pomognemo Hrvatskoj da se izvuče iz teške situacije i postavi na pravi put.

.

Izvor : Voice From Croatia
Datum objave : 10.03.2019.