20 rujna 2019, Petak 12:46

728×90
728×90
728×90
728×90
728×90
728×90

INTERVJU : FRAN POŠTENJAK

Fran Poštenjak je prvi hrvatski “doktor za drveće”, magistar sveučilišnog studija Arborikulture i Urbanog šumarstva u Velikoj Britaniji, vrhunski stručnjak u svojoj struci i uspješan poduzetnik. Ekologija, zaštita prirode, zaštita šuma, zaštita svih prirodnih bogatstava moraju biti jedan od prioriteta hrvatske države! U nastavku donosimo Intervju s gospodinom Franom Poštenjakom.

1549461952388

Poštovani g.Poštenjak, na početku Intervjua zamolili bismo Vas da predstavite sebe i svoje područje aktivnosti?

Master sveučilišni studij Arborikulture i Urbanog šumarstva izrađen prema programu ovlaštenih inženjera urbanog šumarstva pri britanskoj komori za šumarstvo (ICF) i međunarodne udruge za arborikulturu (ISA) završio sam u UK. Van formalnog sveučilišnog obrazovanja do sada sam položio certifikacije za europskog njegovatelja stabala (ETW) pri europskom savezu za arborikulturu (EAC) i specijalističku edukaciju za obuku novih kadrova za upravljanje i valorizaciju starih stabala pri forumu za stara stabla (ATF). Uz navedene certifikate i obrazovanja uspješno sam pohađao i položio razne tečajeve na temu kontrole i upravljanja rizika poveznih sa stablima i urbanim prostorom te radionice upravljanja urbanom infrastrukturom i održivog ekodizajna urbanih prostora.

Područje naših dosadašnjih istraživanja i radova svodi se na analize populacija urbanih stabala i stabla u zakonom zaštićenim dijelovima prirode i mogu sa ponosom reći da smo u posljednjih šest godina bili aktivni sudionici u programu veoma respektabilnih europskih (TPBE 2 2014- Birmingham, TPBE 3 2017- Birmingham, EUGIC 2017- Budimpešta) i svjetskih (IUFRO WC 2014- Salt Lake City, Utah, IUFC 2018- Vancouver, BC) znanstvenih i stručnih konferencija sa temom urbanih šuma gdje smo izložili i svoje radove.

Moj rad i zalaganje je prepoznao i europski forum za urbano šumarstvo (EFUF) koji me je ove godine pohvalio i izdao mi priznanje za jednog od najboljih mladih europskih urbanih šumara što je svakako poticaj za daljnje usavršavanje, istraživanja i rad.

Predstavite nam svoju tvrtku “Arboring”, čime se Vaša tvrtka bavi?

Arboring je prva hrvatska privatna tvrtka koja je specijalizirana za objedinjene aktivnosti u području urbanog šumarstva i arborikulture. Drugim riječima, bavimo se izradom detaljnih planova upravljanja pojedinačnih stabala i populacije stabla u urbanim, periurbanim i zaštićenim prostorima te procjenom vrijednosti i rizika pojedinačnih stabala. Ukratko, doktori za drveće jer u našem radu polazimo od kontrola i detaljne dijagnostike te završavamo sa detaljnim kronološkim planovima zahvata na stablima, a najčešće, i staništu imajući na umu i sve veće potrebe i pritiske na specifična staništa i očuvanje bioraznolikosti.

Ono čime se ponosimo je pristup rješavanju izazova/problema u prostoru. Naime, koristeći specifična znanja i iskustvo svih koji su uključeni u procese izrade projektno-planskih dokumenata našim klijentima, uz standardne industrijske forme, nudimo i inovativna rješenja koja posebno prilagođavamo njihovim potrebama i mogućnostima, a vrlo rado se uključujemo, u suradnji sa našim partnerima, u izradu dokumentacije za razvojne fondove koje nudi EU jer nam je cilj da naši klijenti imaju uvijek višestruke koristi i visoku dodanu vrijednost.

Također, otvoreni smo za suradnju sa tvrtkama koje posluju na prostorima EU- germansko tržite, kako bismo dali svoj doprinos projektima ukoliko za to ima interesa.

Zamolili bismo Vas pojasnite nam pojmove urbano šumarstvo i arborikultura, te kakva je njihova praksa u Hrvatskoj?

Po mom mišljenju, pogrešan je pristup tumačiti urbano šumarstvo na način da se pogled na tu djelatnost formira isključivo sa aspekta klasične šumarske struke. Potrebno je perspektivu promatranja odnosa prilagoditi i postaviti šumu tj. stabla i populacije stabala koja se nalaze u urbanom prostoru te promatrati odnose svih sudionika i utjecaja tog specifičnog prirodno-antropogenog prostora. Takvim pristupom možemo na urbano šumarstvo gledati kao na široku multidisciplinarnu (preko šumarstva, krajobrazne arhitekture, politike, medicine, sociologije, psihologije i mnogih drugih djelatnosti) tehničku i biotehničku granu koja koristeći top-down pristup, promatranje odnosa na razini gradova, a čak i metropolitanskih područja i njihovih periurbanih prostora, kojem je u fokusu šuma te njezin pozitivan i negativan utjecaj na bliži ili dalji okoliš. Dakle osobno bih urbanim šumarstvom nazvao sve aktivnosti koje uključuju promatranje i analizu i proučavanje svih pozitivnih i negativnih odnosa koje urbana stabla vrše nad okolišem, inventarom, živim bićima i ljudima, ali i sve posljedice koje navedeni čimbenici imaju nad urbanim stablima.

S druge strane, arborikultura je znanstvena i stručna disciplina koja je proizašla iz šumarske prakse prvenstveno uređivanja i uzgajanja šuma, a cilj joj je zahvatima na staništu i stablima osigurati siguran boravak ljudi u neposrednoj okolini stabla, optimizirati moguće negativne fiziološke procese u stablu te umanjiti ili potpuno ukloniti negativan utjecaj kohabitirajućih organizama na stabla. Dakle, predstavlja jedan individualni ili bottom up pristup njezi i održavanju zelenila najčešće u gradovima.

U kakvom stanju su šume i priroda u Hrvatskoj, što se sve može poboljšati u zaštiti šuma i prirode u Hrvatskoj? 

S obzirom da niti Hrvatska nije izuzeta iz globalnih promjena, iako se nama ljudima tranzicija okolišnih i klimatskih utjecaja čini jako sporom jer se generacijski kalibriramo i imamo percepciju da je svijet oko nas „normalan“, moramo shvatiti da se događaju značajne promjene kojima dugovječni živi organizmi, a pogotovo oni nepokretni- stabla, postaju izuzetno ugroženi. Ugroženi su jer se vrlo teško mogu prilagoditi višestrukim promjenama u okolišu niti se mogu izmjestiti sa staništa na kojem žive. Stabla starija od 100 godina osuđena su se nositi sa promjenama koje su bile ili jako slabo izražene ili nisu niti postojale kada su ona počela rasti na tom prostoru. Upravo gubitkom starijih stabala tj. onih koja su „tehnički neupotrebljiva“ iz perspektive produkcije drvne sirovine gube se vrlo vrijedni primjerci koji u sebi nose staništa koja se ne mogu formirati na mladim stablima i što ima izuzetno negativan utjecaj na održivost populacija koje nastanjuju ta specifična staništa, a posljedično i na populacije kojima se hrane te vrste koje se pretjerano razmnožavaju jer nemaju prirodnih neprijatelja. Time počinje tzv. efekt grude snijega koja se kotrljajući niz padinu sve više povećava. Izazova u gospodarenju šumama u Hrvatskoj ima od Dalmacije, Gorskog kotara pa do Slavonije i ono što bi nas trebalo zabrinuti da je sa protokom vremena problema sve više.

Gore navedeni procesi su zapravo alarm koji upozorava da je potrebno puno više sredstava koja se uzimaju iz šuma preusmjeriti u njezino održavanje jer postoji velika mogućnost da one postanu znatno narušene. To će imati za posljedicu čitav niz negativnih događaja degradacije okolišnih i hidroloških resursa određenih prostora na kojima je bila šuma. Sa stanovišta urbanog šumarstva postoji veliki potencijal za poboljšanje situacije, ali samo i jedino sa kvalitetnim programima upravljanja jer sve ostalo je gubitak i novca i vremena.

Kako hrvatska Vlada može pomoći ekologiji u Hrvatskoj, jesmo li ekološki osviještena država?

Potpora hrvatske Vlade je presudna u svemu navedenom jer bez političke podrške neće biti moguće ostvariti zacrtane ciljeve. Vlada, ali i sve druge zakonodavne i Institucije izvršne vlasti, moraju napraviti kvalitetan zakonski okvir čime bi se potvrdila potreba za posebno obrazovanim kadrovima svih razina obrazovanja i stručnosti koji bi omogućili da se stvari na terenu analiziraju i izvedu na adekvatan način. Pozitivnih pomaka u tome ima i to ostavlja nadu da postoji šansa da odgovorno počnemo gospodariti našim urbanim zelenim resursima.

Po pitanju ekološkog osviještenja mišljenja sam da je vidljiv pozitivni iskorak kao i pozitivni pomaci u ponašanju ljudi. Dozu optimizma zapravo daje sve više svjesnost važnosti okoliša i prirode te je sada dobar trenutak da mi kao struka i znanstvenici ljudima ukažemo na dobre i loše primjere gospodarenja kako urbanim stablima tako i u drugim domenama koje su jako važne. To su na primjer očuvanje voda, proizvodnja hrane, ugljik negativne tehnologije i druge teme oko kojih će u budućnosti biti jako puno razgovora.

Kako prevenirati nastajanje požara koji se ponavljaju iz godine u godinu u Hrvatskoj?

Postoje istraživanja koja naglašavaju da oko 90% nastaje ljudskim djelovanjem. Sama po sebi ta činjenica govori gdje je požar najlakše prevenirati. Prevencija se može napraviti edukacijom i pametnim planiranjem te izborom vrsta u okolišu, ali i uvođenjem drastičnih kazni jer, na žalost, požari kojima su nastale ljudske žrtve i značajna materijalna šteta moraju se drakonski kažnjavati pogotovo ako su namjerno izazvani.

Drugi problem je u neodržavanju šumskih površina, zbog nedostatka radne snage u šumarskoj i komunalnoj operativi. U neodržavanim šumskim površinama dolazi do pojave vatrenih ljestvi koje manje opasne „prizemne požare“ prebacuju u požare krošnji koje je gotovo nemoguće obuzdati ako su u kombinaciji sa vjetrom. Opet naglašavam da se kvalitetnim i adekvatnim postupcima u planiranju prostora može promijeniti situacija i uvelike smanjiti rizik od šteta od požara u gradovima, ali na takvim projektima tek moramo početi raditi.

Te dvije stvari naglašavamo od kako smo osnovani međutim za to nema previše sluha od strane odgovornih ljudi u cijelom procesu.

Kako komentirate hrvatski velik problem – iseljavanje ljudi, pogotovo mladih ljudi, koji napuštaju prirodom lijepu zemlju Hrvatsku i odlaze raditi u inozemstvo, kako promijeniti taj negativan demografski trend?

Tragično je što se događa u Hrvatskoj. Moj otac je jednom prilikom u razgovoru replicirao da se u Slavoniji samo ne smije biljka okrenuti naopako da bi rasla, a ja bih na to dodao čak i ne sve biljke jer primjerice bagrem bi to preživio na plodnom tlu u nekim slučajevima. Da se vratim na temu, ljudi trebaju početi međusobno surađivati umjesto da rade jedni protiv drugih. Žalosno je da smo, gledajući resurse koje posjedujemo, spali da smo država koja je ovisna o turizmu i trgovini i bojim se scenarija koji nas čeka kada Europa ponovno upadne u recesiju.

Put u bolju budućnost mora početi u promjeni kod ljudi kako bi se iskorijenili nihilistički stavovi da se ništa ne može napraviti. Jedino međusobnim pomaganjem i suradnjom prema cilju poboljšanja međusobnih života možemo okrenuti situaciju u kojoj se nalazimo. Bez prave industrije ne ona koja zagađuje okoliš nego koja može pokrenuti gospodarstvo i omogućiti zdravi razvoj ekonomije. U vrijeme kada ljudi, u razvijenijim zemljama EU, sve više paze što jedu zar je problem u Slavoniji proizvesti kvalitetnu hranu? Jasno je da Nizozemci ne mogu značajno povećati proizvodnju, ali kod nas zemlja zjapi prazna i nekome se ništa ne isplati proizvoditi. Taj dio priče je meni osobno sulud jer da se mi nalazimo usred Antarktika ja bih stvarno rekao u redu, ali ovako baš nisam siguran da ne možemo iskoristiti naše prirodne i kulturne potencijale. Ako se već par obitelji na selu okupi i pokrene proizvodnju mislim da takvom suradnjom, pogotovo sa našom emigracijom koja može pripomoći u distribuciji i povezivanju, možemo značajno pridonijeti održivom razvoju i značajnim poboljšanjima u svim sferama društva.

Na kraju Intervjua želimo Vam iskreno čestitati na poslu koji radite. Koji su Vam sljedeći ciljevi?

Iskreno se zahvaljujem na čestitkama. Trenutno uz svakodnevno poslovanje i brigu o zelenilu diljem lijepe naše radimo i na razvoju prvog SMART sustava za upravljanje urbanim zelenilom koji bi trebao biti značajan alat i pomagalo upraviteljima zelenilom u kampovima i gradovima na globalnoj razini. Planiramo ga pustiti u pogon tijekom proljeća pa ovim putem pozivam i eventualno zainteresirane ljude da nam se slobodno jave kako bismo porazgovarali o mogućnostima suradnje.

Uz SMART sustav nadam se da ćemo ove godine pokrenuti u suradnji sa akademskim institucijama i projekt inventarizacije i zaštite starih stabala kao važne kulturne i prirodne baštine. Uz to planiramo dodatne napore uložiti u podizanje svijesti o važnosti zelenila i proširiti istraživanja koja smo započeli vezano uz staništa i stara stabla.

.

Izvor : Voice From Croatia
Razgovarao : Luka Tokić
Datum objave : 06.02.2019.