20 srpnja 2017, Četvrtak 13:43

728×90
728×90
728×90
728×90
728×90
728×90

ISELJENIČKA KNJIGA U FOKUSU ČITATELJA U ZAGREBU

Ovogodišnja je kulturna manifestacija Noć knjige uspješno održana 22. travnja u gotovo 250 gradova i mjesta, privukavši ukupno oko 100 000 ljubitelja pisane riječi i čitanja diljem Hrvatske. Tom se mnoštvu čitača u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu pridružila odabrana skupina poznavatelja migrantske literature kao i svih vrsta zapisa o hrvatskom iseljeništvu (knjiga, članaka, blogova, zvučnih knjiga …), naročito književnosti s migrantskom pozadinom, prijevoda, stručnih i znanstvenih monografija o dijaspori, ali i suvremenih (foto)bilješki iz kiberprostora u Hrvata s udaljenih meridijana i paralela…

2016-04-30_13.56.38

Program u Hrvatskoj matici iseljenika, koji se odvijao od 18 do 22 sata, sastojao se od pet povezanih cjelina: 1. Izložbe suvremenih knjiga i periodičnika iz dijaspore i knjiga o našoj dijaspori koja je obuhvatila 150 najvrednijih naslova iz 20 država na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku; 2. Računalne prezentacije glavnih nakladnika knjiga s portretima autorica i autora monografija Hrvata izvan Republike Hrvatske; 3. Promocije fotomonografije voditeljice Matičina područnog ureda iz Splita Branke Bezić Filipović Tragovima Hrvata u svijetu o kojoj su nadahnuto govorili, uz Matičina ravnatelja mr. sc. Marina Kneziovića, dr. sc. Ivan Čizmić i dr. sc. Marin Sopta; 4. Okruglog stola/performancea pod sloganom Pun kofer knjiga i 5. Razgovora s autoricom filma o nobelovcu Ivi Andriću Ljubicom Benović (HRT) – budući iz tehničkih razloga nismo bili u mogućnosti projicirati najavljeni film pa se i ovom prilikom ispričavamo posjetiteljima i autorici. Srećom, razgovor s scenaristicom i književnicom Ljubicom Benović o njenom serijalu Pisci iz Bosne i Hercegovine na filmu (I. Andrić, A. B.Šimić, N. Šop, S. Vučičević) bio je slikovit pa je poveznica s ostalim Matičinim programima u Noći knjige bila veoma korisna.

Središnji događaj Matičine Noći knjige, bio je Okrugli stol/Performance: Pun kofer knjiga, koji se burno dovijao dva sata, privukavši veliku pozornost sudionika i odabranih posjetitelja.

Pun kofer knjiga pokazao se punim pogotkom! Bilo je zanimljivo, informativno, dinamično. Dobra ideja da se u kratko vrijeme dobije dosta informacija o knjigama, a predstavljači ne „zaglibe“, što se katkada zna događati na klasičnim predstavljanjima knjiga, naglasila je sveučilišna profesorica i znanstvenica Milana Černelić s zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta.

Iz “imaginarnog kofera“ vađene su reprezentativne monografije o hrvatskom iseljeništvu i manjinama, udžbenici i priručnici za sveučilišnu nastavu, historiografske studije, književne antologije i poetske zbirke, CDrom-ovi raznovrsne namjene od jezičnih tehnologija za poučavanje hrvatskog jezika do nosača zvučnih knjiga, čitani romani, sjajni krimići i fantastične zbirke kratkih priča. Ukratko, skoro tri tisuće stranica prepričali su na Matičinu čitalačkom maratonu duhoviti čitači poput dr. sc. Marinka Vukovića, mladih etnologinja Ane Klopotan i Bojane Poljaković, dr. sc. Marine Perić Kaselj, dr. sc. Aleksandre Šćukanec, urednice i književnice Grozdane Cvitan, esperantistice Marije Belošević, hispanistice dr. sc. Željke Lovrenčić, anglistice i teoretičarke književnosti dr. sc. Sanje Nikčević, dr.sc. Marina Sopte, spisateljice Tuge Tarle, kolumnistice Večernjeg lista i Matičine djelatnice Mirjane Piskulić, voditeljice Matičina područnog ureda iz Splita i publicistkinje Branke Bezić Filipović, dr. sc. Ivana Čizmića i drugih.
Tako je dr. sc. Vuković govorio o prvom metodički izvrsno napisanom domovinskom udžbeniku o hrvatskoj dijaspori 21. stoljeća pod naslovom Multipliciranje zavičaja i domovina – Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije i identitet autorice prof. dr. sc. Jadranke Grbić s zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koja je i sama uživala u prelistavanju izloženih knjiga u HMI. Mlade etnologinje Ana Klopotan i Bojana Poljaković atraktivno su predstavile zbornike (koji ukupno opsežu 1269 stranica) Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca, urednice renomirane znanstvenice prof. dr. sc. Milane Černelić s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju FF Sveučilišta u Zagrebu, i zbornik skupine autora Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu koji je rezultat istraživanja zagrebačkih profesora i studenata u Bajskom trokutu. Dr. sc. Marina Perić Kaselj s Instituta za migracije i narodnosti (čija je ravnateljica dr. sc. Sonja Podgorelec također bila među nazočnim ljubiteljima migrantskih knjiga) govorila je o zborniku radova s znanstvenog skupa o Tihomilu Rađi, uključivši se još jednom u izlistavanje kiberprostora građana globalnog sela hrvatskoga podrijetla. Potom je nastupila doc. dr. sc. Aleksandra Šćukanec, nagrađivana mlada autorica u području ekolingvistike starije hrvatske dijaspore, s Filozofskog fakulteta – najavivši novu knjigu o radnim migrantima iz Žumberka na relacijama domovina – Njemačka, Švicarska, SAD i Kanada. Antologičarka hrvatske književnosti izvan domovine na esperantu Marija Belošević u Matici govorila je o novim izdanjima Hrvatskog esperantskog saveza.
Esejistica Grozdana Cvitan iz AGM-a kao poticajna urednica proze s migrantskom pozadinom, osobito autora drugog i trećeg iseljeničkog naraštaja od Amerike do Australije – propitivala je njihove aktualne narative između nostalgije i života. Hispanistica i kroatologinja dr. sc. Željka Lovrenčić okupirala je našu pozornost s prevodilaštvom za hispanistički svijet ovom prigodom izbora suvremene hrvatske poezije u časopisu Most DHK-a u kojem je prevela naše vrsne pjesnike na španjolski, a zatim je govorila o elitnim piscima Čilea koje je Lovrenčićeva prevela na hrvatski jezik poput Andresa Moralesa Milohnića, Juana Mihovilovića, Ramona Diaza Eterovica i Oscara B. Bradasica. O anglofonom svijetu i hrvatskoj renesansi govorila je prof. dr. sc. Sanja Nikčević – predstavljajući antologiju hrvatske renesansne književnosti u novom prijevodu na engleski Vinka Grubišića i Vladimira Bubrina iz Kanade. Voditeljica Matičina Odjela za nakladništvo Vesna Kukavica govorila je o troknjižju misionara iz Švicarske fra Vladimira Vlade Ereša, a dr. sc. Marin Sopta o historiografskoj studiji posvećenoj Hrvatima u Kanadi. Svoje lirske oglede o nostalgiji čitala je spisateljica Tuga Tarle, dok je dr. sc. Ivan Čizmić govorio o sjajnoj monografiji dr. sc. Mije Korade s Hrvatskih studija pod naslovom Istraživači novih obzorja. Saznali smo da Korade u petodijelnoj knjizi biografskih, historiografskih, etnografskih i kulturno-povijesnih studija opisuje životne sudbine, postignuća, znanstvene i književne opuse te utjecaje poznatih i nepoznatih hrvatskih intelektualaca u inozemstvu za njihova skoro polutisućljetna sudjelovanja u važnim svjetskim zbivanjima i to u razdoblju od 16. do 20. stoljeća.

Svih pet knjižničnih i književnih zbivanja u HMI je pratio tijekom Noći knjige višegodišnji predsjednik cijenjene Udruge iseljenih hrvatskih sveučilištaraca AMCA Toronto Nikola Demarin sa suprugom, čestitavši organizatorima na reprezentativnom programu iseljeničke knjige 21. stoljeća – posebno knjiga američkih i kanadskih Hrvata, preporučivši organizatoru da se ubuduće više skoncentrira na pojedine segmente knjižnog sektora dijaspore u svrhu učinkovitije prezentacije – što ćemo i poslušati iduće godine.

Doajen naše disidentske periodike i urednik glasovite londonske Nove Hrvatske publicist Jakša Kušan, pohvalio je izložbu svježih naslova knjiga i novih časopisa iz iseljeništva na više jezika (Studia Croatica – Buenos Aires, Craotian Studies Review – Sydney, Journal of Croatian Studies – New York, Gaudeamus – Toronto, Živa zajednica – Frankfurt na Majni, Hrvatska riječ, Nova riječ, Godišnjak za znanstvene studije – Subotica, Hrvatske novine – Beč, Hrvatski glasnik – Budimpešta i ostali) za čiju se redovitost kao povratnik u domovinu i sam zalagao kada je bio na čelu Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika od 2001. do 2004.

Sociolog migracija dr. sc. Vlado Puljiz, član UO HMI, istakao je značaj ove revije iseljeničkih knjiga i knjiga o hrvatskom iseljeništvu za učinkovito kreiranje politika RH spram vlastitih migracija, osobito u vremenu kada migrira svaki 5 hrvatski građanin s fakultetskom diplomom i kada je svaki 35 građanin svijeta međunarodni migrant.

Hrvatski intelektualac iz Austrije Petar Tyran, urednik gradišćansko Hrvatskih novina (Beč) naglasio je značaj u domovinskoj Noći knjige (paralelno s Matičinim programom) promoviranja u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Biblije na gradišćanskohrvatskom jeziku, koju je preveo i u vlastitoj nakladi 2014. objavio svećenik Štefan Geošić. Riječ je o prvom cjelovitom prijevodu Biblije (Svetoga pisma staroga i novoga Teštamenta) na jezik gradišćanskih Hrvata, koji obuhvaća pet svezaka na ukupno 3800 stranica. Kad je u pitanju program u HMI Tyran je ocijenio poticajnim izložene knjige hrvatskih manjinaca iz 12 europskih zemalja, ističući kako se uredničkom opremom i likovnošću ističu knjige autora Znanstvenog zavoda gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha te subotičkog Znanstvenog zavoda Hrvata iz Vojvodine.

Noć knjige, koja se petu godinu zaredom odvijala u svim hrvatskim kulturnim središtima s ciljem poticanja kulture čitanja, razgovora o literaturi, književnosti i svem onome što predstavlja svijet knjige u suvremenome društvu – privukla je rekordan broj sudionika (490 od čega 271 kulturni subjekt u Zagrebu) i ljubitelja knjige (ukupno oko 100 000 posjetitelja).

Zaključno, Noć knjige 2016. bila je u znaku obilježavanja dviju velikih obljetnica u svjetskoj književnosti – 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa, kao i stogodišnjice objavljivanja Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić.

Organizatori su Noći knjige Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info.

I na kraju – hvala svima (u HMI i vanjskim suradnicima iz domovine i iseljeništva) koji su na razne načine (od medijske prezentacije do kreiranja programa te pisanja i čitanja) omogućili da se ove godine dostojno predstavi iseljenička knjiga, prijevodi s domicilnih jezika na hrvatski jezik i knjiga o Hrvatima izvan Hrvatske – objavljenih proteklih prvih 16 godina 21. stoljeća.

Osobno me se dojmilo pitanje koje je postavila sudionica Okruglog stola Pun kofer knjiga urednica AGM-a Grozdana Cvitan: Zašto Antonijo Skarmeta nije u školskoj lektiri u RH i zašto vi koji se bavite dijasporom to ne pitate hrvatskog ministra prosvjete i znanosti sada kada se taj program školske lektire u domovini formira. Svestrani umjetnik punim imenom Esteban Antonio Skármeta Vranicic, čiji su preci s otoka Brača, danas je jedan od najčitanijih i najprevođenijih pisaca hispanističkoga svijeta, što je više puta potvrđeno lukrativnom Planetinom nagradom za latinoameričku književnost Premio Iberoamericano de Narrativa Planeta – Casa América. Iako su mu djela prevođena na više od trideset jezika, čileanski pisac hrvatskih korijena ističe snažnu emotivnu povezanost sa zemljom svojih djedova i posebno se veseli hrvatskim prijevodima vlastitih djela.

.

Izvor : mojzagreb.info
Autor : Vesna Kukavica
Datum objave : 24.04.2016.