20 ožujka 2019, Srijeda 9:13

728×90
728×90
728×90
728×90
728×90
728×90

MACRON VS ŽUTI PRSLUCI U FRANCUSKOJ

Francuska je država aktualnih svjetskih nogometnih prvaka, ali u zadnje vrijeme i država na čijim gradskim ulicama se održavaju nasilni prosvjedi. Nasilni prosvjedi „žutih prsluka“ nastavljaju se i dalje u gradovima diljem Francuske. Od studenog 2018. do danas, stotine tisuća prosvjednika su izašli na ulice, noseći na sebi „Les Gilets Jaunes“ tj. u prijevodu „žute prsluke“. Iako su mnogi prosvjednici započeli prosvjede mirno, nasilje izgleda samo eskalira. U siječnju 2019. prosvjednici koji su nosili žute prsluke napali su zgradu Vlade u Parizu. Zašto su ovi prosvjedi žutih prsluka uopće započeli?

1549198659711

Čini se da se razlog ovih prosvjeda velikim dijelom nalazi u Emmanuelu Macronu i njegovim političkim reformama. Tenzije u Francuskoj su dosegnule točku ključanja. „Žuti prsluci“ nisu formalna organizacija, većim dijelom su neorganizirani i nemaju vođe. Te činjenice otežavaju da shvatimo za što se uopće zalažu ti prosvjednici, ali puno je lakše shvatiti protiv čega ti prosvjednici jesu, a to je Macronova administracija.

Emmanuel Macron je izabran za predsjednika Francuske u svibnju 2017.godine pobijedivši na izborima Marine Le Pen, vođu desne Nacionalne Fronte. Macronova stranka Republika u pokretu osvojila je parlamentarne izbore velikom većinom. Međutim kvaka je u tome što je izlaznost birača na tim izborima bila najniža u francuskoj povijesti. Tako Macron unatoč pobjedi na izborima nije baš ujedno osvojio i titulu u popularnosti u francuskom narodu, što mu otežava provođenje njegovih politika. Macronova unutarnja politika uključuje reforme francuskih zakona o radu u korist poslodavaca, te dijeljenje tisuće otkaza u javnom sektoru. Macronova poznata izjava je „Ja želim da Francuska bude start-up nacija, nacija koja će raditi sa i za startup-ove.“ Macronova namjera da stvori „start-up naciju“ još nije dala rezultate i pojačala gospodarstvo države, neke njegove reforme su imale negativan utjecaj na prosječne radnike. Nakon što je Macronova administracija olakšala regulacije poslodavcima, nekoliko velikih francuskih tvrtki je jedva dočekalo da mogu objaviti velika otpuštanja radnika. Javna podrška Macronu i njegovim politikama se u javnim anketama prepolovila i prije nego što su prosvjedi „žutih prsluka“ uopće započeli. Prosvjednici na ulicama govore da ako postoji previše radnika u javnom sektoru neka im onda sam Macron to kaže, te gdje i koliko ih to ima previše, međutim Macron im ništa ne odgovara nego samo šuti.  

Drugi veliki problem oko Macrona je njegova klimatska politika. Obvezao se da će smanjiti emisiju karbona za 40% do 2030.godine, a pred kraj 2017.godine je uveo porez na gorivo da bi obeshrabrio Francuze da koriste svoja motorna vozila. To je razljutilo mnogo Francuza iz ruralne i radničke klase. Na internetu su se počele pojavljivati peticije za ukidanje tog poreza na gorivo koje su ubrzo dosegle milijune potpisa. Tu se počinje rađati pokret žutih prsluka. Peticije i viralni postovi počinju cirkulirati društvenim mrežama, na Facebooku se stvaraju „ljute grupe“ u kojima su si prosječni građani dali oduška u komentiranju politike i političara. Jedan takav viralan facebook post je inspirirao nošenje žutih prsluka na prosvjedima, kada je krajem listopada 2018. godine jedan francuski vozač Ghislain Coutard iz Narbonne zamolio prosvjednike da nose žute prsluke, koji su francuskim zakonom obvezni da ih svaki vozač mora imati u svojem vozilu u slučaju prometne nesreće. Treba također reći i da su neki od viralnih postova na internetu pomogli i u širenju svakakvih fake newsa i dezinformacija.

Okupljanja žutih prsluka su se počela događati prvo u malim gradovima diljem Francuske. Iako je glavni grad Pariz tradicionalno poznat kao žarišna točka za masovne francuske mobilizacije, razlog zašto su prosvjedi žutih prsluka prvotno počeli u manjim mjestima je zato što su te regije puno više ovisnije o vozilima i njih su Macronovi porezi najviše pogodili. Macronov porez na gorivo je kritiziran čak i od strane zaštitnika okoliša koji kažu da uspješna ekološka politika prijelaza ekonomije u ekološki prihvatljivu ne bi smjela povećavati troškove najsiromašnijih građana. To također ne znači da su prosvjednici koji prosvjeduju protiv viših cijena goriva ujedno i protivnici ekološki osvještenije ekonomije. Oni samo vjeruju da prijelaz prema ekonomiji čišće energije ne bi smio egzistencijalno ugrožavati prosječne ljude. Ako mogu druge države implementirati prijelaz u ekološki osvješteniju ekonomiju bez da kažnjavaju svoje građane, Francuzi se pitaju zašto to nije slučaj i u njihovoj državi.

U isto vrijeme kada se događalo ovo uvođenje poreza na gorivo, Macronova vlada je ukinula poreze na bogatstvo, za one bogataše čija imovina prelazi vrijednost 1,5 milijuna dolara. Emmanuel Macron, bivši bankar koji je postao predsjednik, brzo je dobio nadimak u narodu „Predsjednik bogatih“. Macron je produkt bankarskih lobija i kapitala, pa je logično da će zastupati njihove interese. Prosvjednici u žutim prslucima konstantno kritiziraju Macrona da nije u dodiru sa stvarnošću i da je bezosjećajan prema potrebama običnih francuskih stanovnika. Nakon što su se prosvjedi nastavili nekoliko tjedana zaredom, Macron je bio prisiljen učiniti ustupke onima koji nisu bili sretni njegovim reformama. Njegova administracija je prvo odlučila da će zamrznuti taj kontroverzan porez na gorivo, a da će ga zatim ukinuti postepeno. Također je objavio da će u 2019.godini povećati minimalne plaće. Međutim Macron odbija i dalje ponovo uvesti porez na bogatstvo. Hmmm. Prema anketama Macronova popularnost je dosegla rekordno nizak postotak od 23%. Politička oporba u Francuskoj, i ljevica i desnica, pokušavaju dobiti podršku anti-establišment pokreta žutih prsluka. Vođa ljevice Jean-Luc Melenchon pokušava pridobiti žute prsluke govoreći o potrebi postizanja socijalne pravde. Vođa desnice Marine Le Pen pokušava pridobiti žute prsluke govoreći da je velika imigracija izvor francuskih problema.

Francuzi imaju snažnu kulturnu tradiciju uličnih prosvjeda, čak i s nasilnim elementima. Francuska Revolucija je bila početak, kada je Monarhija svrgnuta s vlasti. U stoljećima nakon, ulični prosvjedi su postali fenomen u Francuskoj, koji postaju sve intenzivniji u vremenima krize.

.

Izvor : Voice From Croatia
Autor : Jakov Radoš
Datum objave : 03.02.2019.