24 travnja 2017, Ponedjeljak 8:28

728×90
728×90
728×90
728×90
728×90
728×90

NAUKOVNA OSNOVA – KURIKUL

Očekivane promjene u hrvatskom društvu odvijaju se sporo, bojažljivo, neusklađeno, površno, … i najveći optimisti počinju sumnjati u sposobnost vladajuće garniture. Ovih dana, doduše, vidljive su neke kadrovske promjene u državnim institucijama, dojam je, ipak, kako su one više plod pritiska javnosti, nego što su rezultat osmišljene strategije nužnih promjena. Izvanjske promjene nisu dovoljne, dapače, one samo prikrivaju  produljenje agonije u kojoj se hrvatsko društvo nalazi i ne dođe li uskoro do potpunog zaokreta u pristupu i vidljivih konkretnih rezultata na terenu, doći će do pucanja već sada napregnutih struna.

2016-03-16_20.48.17

Impresionira otpor, kako pojedinaca tako i pojedinih društvenih skupina, prema promjenama koje su se dogodile ili koje se najavljuju da će se dogoditi. Strast kojom se brani postignute  pozicije sagrađene na političkoj i svjetonazorskoj moći i iskazani javni prezir prema ljudima koji pokušavaju mijenjati stanje, vode ipak zaključku da se stvari mijenjaju. Toliko je toga u ove zadnje četiri godine vraćeno u ona stara olovna vremena koja nam se pod krinkom progresivnog i liberalnog nude kao nešto prirodno i normalno.

Ne možemo a ne zapitati se, zašto netko želi vratiti hrvatsko društvo tamo odakle se krvavim ratom izborilo da iziđe. Tko je postavio ljude u hrvatske institucije i dodijelio im mjesta da rade protiv nacionalnog duha i osjećaja, a da se pri tome kiti univerzalnim vrijednostima humanizma, liberalizma i demokracije? Kome to smeta hrvatska baština i hrvatska tradicija, pa nas želi žedne prevest preko vode?

Zaustavimo se samo na jednom detalju. Trenutno je aktualna tema Kurikularna reforma odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, traje javna rasprava o sveobuhvatnosti i sadržaju reforme, vode se polemike, reklo bi se, o meritumu stvari, a da se ne dovodi u pitanje sam pojam i naziv kurikularne reforme (lat. curriculum). Godinama se već sustavno forsira jezično nevaljani oblik “kurikulum” (koji je u skladu s vukovskim pravopisom, a ne hrvatskim), usuprot mišljenju kompetentnih hrvatskih jezikoslovaca.

Nedavno je otvorena i službena mrežna stranica  www.kurikulum.hr na kojoj se s ponosom izvješćuje da je održana 8.3.2016. Stručna i javna rasprava o prijedlozima kurikulumskih dokumenata. Molit ću lijepo, kurikulumskih dokumenata 2016. godine u Hrvatskoj! Zašto se koristi riječ kurikulum ako to nije u duhu hrvatske jezične tradicije, nego u tradiciji srpskog jezika? Pokrenuta je cijela hrvatska obrazovno odgojna pamet da bi osmislila reformu školstva koristeći naziv koji nije u duhu hrvatskog jezika, nego jezika naroda koji hrvatski jezik i kulturu negira i koji je želi uništiti.

Ako je u duhu hrvatskog jezika da se latinska riječ curriculum prevodi s naukovna osnova ili nastavni uputnik ili pak kurikul, otkud onda ideja da se jedna cjelokupna reforma naziva suprotno hrvatskoj jezičnoj baštini? Je li politička ljevica u Hrvatskoj, hrvatska ili …. ?  Kako je pitanje na mjestu, koliko god se činilo apsurdnim, najbolje ćemo pokazati ako iznesemo kronologiju događaja vezanih ne samo za prijevod latinske riječi curriculum nego i samu politiku o jeziku u Hrvatskoj.

Godine 1998.16.03. Ministarstvo znanosti i tehnologije osnovalo je Vijeće za normu hrvatskog jezika sa sjedištem u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, da bi ga tri godine poslije vlada hrvatske ljevice pod vodstvom Ivice Račana ugasila, odnosno, onemogućila mu daljnji rad. Iako se u Vijeće ulazilo prema znanstvenim, a ne političkim, kriterijima, svejedno nije bilo poželjno tadašnjoj lijevoj vladajućoj  političkoj garnituri tijelo koje skrbi o hrvatskom jeziku. Promjenom lijeve političke opcije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ponovno osniva (14.4.2005.) tadašnji ministar gosp. Dragan Primorac,  Vijeće za normu hrvatskog standardnog jezika kao savjetodavno tijelo koje je imalo zadatak skrbiti o hrvatskom standardnom jeziku, o njegovoj baštini i njegovoj prilagodbi suvremenim jezičnim potrebama.

Ponovnim dolaskom na vlast lijeve opcije u drugom desetljeću ovoga stoljeća ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović 8.5.2012. raspušta Vijeće, bez obrazloženja i bez potrebe objašnjenja o suvislosti svoje odluke. Političkim dekretom briše demokratski izabrano tijelo. Ovom odlukom ukinuta je jedina državna mjerodavna institucija koja je vodila brigu o hrvatskom jeziku. Političkom odlukom ministra ukinuto je tijelo izabranih predstavnika mjerodavnih institucija iz cijele Hrvatske.

Jedan od možebitnih razloga zbog kojeg je Vijeće raspustio ministar  leži i u činjenici da je Vijeće  za normu standardnog hrvatskog jezika predložilo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa da se latinska riječ curriculum na hrvatski prevodi kao naukovna osnova  jer je dio hrvaske jezične baštine „i stoji na raspolaganju da dobije novo i sasvim suvremeno značenje“.

U vezi s riječima curriculum, kurikulum, kurikul i nastavni uputnik prema mišljenju Vijeća za normu u standardnoj i službenoj uporabi, uz domaću tvorenicu uputnik, treba zadržati i već usvojeni internacionalizam. Od navedenih je tuđica samo riječ kurikul u skladu s pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Riječ uputnik kojom se u hrvatskome jeziku prevodi latinski curriculum tvorbeno je ispravna, no, kako tumači Vijeće, njezino značenje ne upućuje jasno na ‘skup uputa za izvođenje nastave’ i „mora se učiti kao nova riječ“.

U skladu s navedenim pravilom umjesto riječi kurikulum u standardnom je jeziku, prema preporuci Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, uz hrvatske nazive naukovna osnova i nastavni uputnik, pravilno upotrebljavati u cijelosti prilagođenu tuđicu kurikul.

Riječ uputnik je bila zaživjela u hrvatskim školama ali se nastavio koristiti i dalje  internacionalna riječ kurikul kao hrvatsko značenje latinske riječi curriculum, pod kojim se podrazumijeva precizna i sustavna ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja u čijem je središtu učenik prema kojemu je usmjerena sva odgojno obrazovna pozornost.

Hrvatski nacionalni kurikul je postao integralni dio europskih nacionalnih kurikula s novim nastavnim metodama koje uključuju istraživačku nastavu, interdisciplinarnost, kompetenciju učenika, integralno planiranje i vrednovanje rezultata.

Zašto ni internacionalna riječ kurikul nije zadovoljila ukus ministara lijeve političke garniture Kukuriku koalicije, nego su naredili voditelju kurikularne reforme da umjesto nje rabi riječ kurikulum, ostaje kao enigma ili su pak nositelji projekta reforme čitali misli svojih pretpostavljenih pa se kite pojmom stranim hrvatskoj jezičnoj baštini, ne mogavši odoljeti nasljeđu svoje političke prošlosti.

Ne budimo naivni, ovdje se radi o svjesnoj jezičnoj agresiji čiji je cilj obezvrijediti važnost jezične tradicije i ulogu jezika u održanju i jačanju nacionalne samosvijesti.

Je li onda slučajno izostavljen s popisa obvezne srednjoškolske lektire Marko Marulić, otac hrvatske književnosti? Ne. Prije će biti da se radi o svjesnoj i promišljenoj agresiji na hrvatski jezik i hrvatsku kulturu u cjelini. O važnosti jezika najbolje govore riječi pjesnika

 

 

RODU O JEZIKU

 

O jeziku, rode, da ti pojem,
O jeziku milom tvom i mojem!

Po njemu te svijet poznaje živa,
Na njem ti se budućnost osniva,

Po jeziku dok te bude,
I glavom će tebe biti!
Ljubi si ga, rode, iznad svega,
U njem živi, umiraj za njega!

Alem-kamen on ti budi
Kog da čuvaš kao oko,
Kog da braniš kao soko,
Komu da si vjeran svudi.
Svaka zvijezda svojim svjetlom sijeva,
Svaka ptica svojim glasom spijeva,
Ti jezikom svojim zbori!
Slatkim glasom materinim
Odlikuj se među inim!

Tuđ tuđinu, tebi tvoj doliči,
Tuđi poštuj, a svojim se diči!
Dičiti se možeš njime:
Njim carevi carevahu,
Njim kraljevi kraljevahu,
Slavne mu je loze ime,
Slavan puk ga svojim zove,
I dok bude slavi vijeka,
Bit će i on njojzi jeka
Od vjekova u vjekove!
Ljub’ si, rode, jezik iznad svega,
U njem živi, umiraj za njega!
Po njemu si sve što jesi:
Svoje tijelo, udo svijeta,
Bus posebnog svog cvijeta
U naroda silnoj smjesi,
Bez njega si bez imena,
Bez djedova, bez unuka,
U pošasti, sjena puka,
Ubuduće niti sjena!

 

Petar Preradović

 

 

Izvor : Voice From Croatia

Autor : Zvonimir Horvat

Datum objave : 16.03.2016.