21 studenoga 2017, Utorak 22:04

728×90
728×90
728×90
728×90
728×90
728×90

OSTALI ELEMENTI HRVATSKOG NACIONALNOG IDENTITETA

2015-08-17_21.25.42

Naveli smo u dosadašnjem tekstu da su temeljni elementi hrvatskog nacionalnog identiteta elementi povijesnog, teritorijalnog i kulturnog obilježja. U hrvatskoj nacionalnoj himni, „Lijepa naša“, kao u malo kojoj državnoj himni, sadržana su ova tri temeljna elementa nacionalnog identiteta. Na hipotetsko, ali u komunikaciji sa strancima, državljanima drugih zemalja, na često postavljeno pitanje: Po čemu je poznata Hrvatska, koja su joj glavna obilježja i što ju karakterizira?  Ako nam polazište u objašnjenju bude tekst nacionalne himne, ne ćemo pogriješiti u svojim odgovorima. Kažemo polazišni tekst, jer u tekstu himne prevladava povijesnoteritorijalno obilježje, dok u danšnje vrijeme kad je riječ o nacionalnom identitetu prevladavaju kulturološka i sociološka obilježja.

Koje su to, onda, kulturne vrijednosti po kojima smo prepoznatljivi u inozemstvu, po čemu smo posebni, svoji, izvorni, autentični? Da ne bismo bili previše subjektivni, pođimo od onih koje je priznala međunarodna zajednica, stavivši ih na UNESCO-vu listu svjetske baštine.

Dioklecijanova palača

Mnoga su hrvatska kulturna blaga na UNESCO-voj listi svjetske baštine, kako one materijalne: Ranokršćnski kompleks Eufrazijeva bazilika u Poreču, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Dioklecijnova palača u Splitu, Povijesna jezgra Trogira, Stari grad Dubrovnik, a tu su još Arena u Puli, Forum i sv. Donat u Zadru, crkva sv. Marka u Zagrebu; tako i one nematerijalne: Čipkarstvo u Hrvatskoj – Paška čipka; Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja; Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika; Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana; Godišnji ophod zvončara s područja Kastva; Procesija „Za Križen“ na otoku Hvaru; Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja; Sinjska alka, viteško natjecanje u Sinju; Medičarski obrt na sjeveru Hrvatske; Bećarac, napjev Slavonije, Baranje i Srijema; Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore; Klapsko pjevanje; Glazbeni izričaj Ojkanje; Mediteranska prehrana.(1) 

Prirodne ljepote, reljefna raznolikost te ekološka očuvanost su dodatni važni element u percepciji o nacionalnom identitetu. Hrvatska ima osam Nacionalnih parkova: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit te deset Parkova prirode: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Žumberak-Samoborsko gorje i Lastovsko otočje. (2)

Pulska arena

Uz pametnije gospodarenje prirodnim resursima  i većom brigom za okoliš, mogla bi se cijela zemlja proglasiti ekološkim dobrom s obzirom na očuvanost i nezagađenost prirode, zdrav život i proizvodnju zdrave hrane.

Hrvatska ne samo da ima kulturna blaga i prirodne ljepote, ona ima poznate osobe svjetskog značaja: Marko Polo, svjetski putnik i istraživač, rođeni Korčulanin; hrvatski Michelangelo – minijaturist Julije Klović; Dubrovčanin Ruđer Bošković, najveći fizičar, matematičar i astronom svoga vremena; đakovački nadbiskup Josip  Juraj Strossmayer;  Nikola Tesla, hrvatski pronalazač, elektrotehničar i fizičar, rodom iz Smiljana kod Gospića;  Faust Vrančić, hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, inženjer i biskup, rodom iz Šibenika; Slavoljub Penkala konstruirao mehaničku olovku i nazvao je „Penkala“; Znanstveni tim iz PLIVE Zagreb, Sumamed (suma sumarum medicinae) novi antibiotik, po svemu različit od ostalih; nobelovci: Vladimir Prelog, organski kemičar, rođen u Sarajevu; Ladislav (Leopold) Ružička, dobitnik Nobelove nagrde za kemiju; Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Hrvat iz Bosne i Hercegovine.

Hrvatski znanstvenici i danas uživaju ugled na svjetskoj znanstvenoj razini kao što su: Igor Štagljar, jedan od najperspektivnijih hrvatskih znanstvenika, čija bi otkrića u MYTH tehnologiji mogla otkriti lijek protiv tumora; Marin Soljačić, hrvatski znanstvenik na Massachusetts Institute of Technology (MIT) na području bežičnog prijenosa električne energije;  Ivan Đikić, molekularni biolog, radi na Institutu za biokemiju Goethe Sveučiliša u Frankfurtu u Njemačkoj; Miroslav Radman, molekularni biolog; Dragan Primorac genetičar i forenzičar, …

Ponajveći doprinos u pronošenju hrvatskog imena u svijetu i prepoznatljivosti hrvatskog identiteta (crveno bijele kockice) su svakako hrvatski sportaši. U vremenima, kad je bila borba za opstanak hrvatske države, za vrijeme Domovinskog rata, svoj nemjerljiv doprinos dali su hrvatski sportaši ostvarujući velike uspjehe na svjetskoj sportskoj sceni osvajajući svjetska i olimpijska odličja. Ovdje treba spomenuti srebrnu olimpijsku medalju u košarci iz Barcelone na čelu s pokojnim Draženom Petrovićem; olimpijske i svjetske medalje rukometaša i vaterpolista; brončana olimpijska medalja u tenisu: Ivanišević i Ljubičić; te druga pojedinačna i ekipna svjetska vrhunska ostvarenja naših sportaša, Blanka Vlašić skokom u vis; Sandra Perković, bacanje kladiva, na primjer. No, najveću afirmaciju i proboj na svjetsku sportsku scenu ostvarili su nogometaši na svjetskom nogometnom prvenstvu održanom u Francuskoj 1998. godine gdje su postigli nevjerojatan uspjeh, osvajanje trećeg mjesta na svijetu, a hrvatski navijači s crveno bijelim kockicama i navijačkim rekvizitima prepoznatljivih nacionalnih obilježja pronosili su poruke o hrvatskom nacionalnom identitetu širom svijeta.

U nizu onih koji su ugradili sebe u stvaranje hrvatskog identiteta bilo bi mnogo, no prostor nam ne dozvoljava da im se pobliže posvetimo, ali ne možemo a ne spomenuti, ovdje, hrvatske branitelje, hrvatsku vojsku, koja je uspjela obraniti zemlju od agresije moćnog i silno naoružanog neprijatelja; u okolnostima embarga na naoružanje, stvarala je vojsku od priprostih vojnih naprava, ali  nošena generacijskim snovima o stvaranju vlastite države i ostvarenju sna o slobodi svog naroda izrasla je u respektabilnu vojnu snagu koja je zadivila svijet svojom strategijom i vojnom doktrinom i danas uživa veliki ugled u svijetu.

Danas u globaliziranom svijetu važnu ulogu u prepoznavanju nekog nacionalnog identiteta ima društveno uređenje sa zakonskom regulativom, poštivanje demokratskih pravila, zaštita ljudskih prava, stupanj tolerancije prema drugom i drugačijem. Interkulturni dijalog i multikulturalizam danas se proklamira ciljem suvremenog društva, a Hrvatska ga živi jer je u doticaju sa srednjoeuropskom, mediteranskom i balkanskom, bizantskom, kulturom i baštini pozitivne elemente tih kultura izgrađujući svoj osebujni i prepoznatljivi identitet.

Iako, na prvi pogled, pomalo u suprotnosti s onim što navodimo u našem tekstu o hrvatskom nacionalnom identitetu, iznosimo ovdje tekst pjesme Drage Ivaniševića koji ide i dalje i dublje od konkretnih pojavnih oblika nacionalnog identiteta izražavajći nevjerojatni nacionalni osjećaj i hrvatsku uljudbu.

 

HRVATSKA

Ni brda nisu,
ni doline, ni rijeke, ni more,
ni oblaci nisu,
ni kiša, ni snijeg nije moja Hrvatska…
Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda,
Hrvatska je riječ koju naučih od majke
i ono u riječi mnogo dublje od riječi,
i ono dublje s Hrvatskom me veže,
s Hrvatskom Hrvata,
s patnjama njinim,
sa smijehom i nadom,
s ljudima me veže,
te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi
i kud god idem sa mnom je
Hrvatska.

 

Opisjujući hrvatski nacionalni identitet s glavnim njegovim obilježjima pokazali smo da on postoji u nama i mimo nas i bez nas, on je za sebe, on je Hrvatska. U kojoj mjeri, ja kao Hrvat nosim hrvatski nacionalni identitet u sebi i u kojoj ga mjeri mogu predstaviti nekom drugom, ovisi o sveukupnosti znanja koja imam o njemu i sposobnosti da ih drugima komuniciram.

Činjenica da on postoji i mimo nas, a da mi o njemu uvijek ne uspijevamo izreću u potpunosti ono što on, zpravo, jest, jer slika, imidž, percepcija, koju u sebi nosimo o njemu najčešće i nije on sam i ona je u neskladu sa stvarnim identitetom. To nas ne smije obeshrabrti jer nastojanja da ta slika budu što sličnija ili identična nacionalnom identitetu, zadatak je svakoga Hrvata;  motiv je za sve da ga izgrade, naročito kulturni i znanstveni djelatnici, kako bi se izbjegli stereotipi koje nam žele nametnuti mrzitelji svega hrvatskoga. Ovo ne samo zbog nas samih, nego zbog svih zainteresiranih za upoznavanje Hrvata i Hrvatske  i naprosto zbog  znanstvenih i povijesnih činjenica.

Stoga je od izuzetne važnosti svako javno djelovanje, na svim područjima društvene scene od one političke, sportske, kulturne, medijske i svake druge u kojoj se kreira slika i obilježje društvene klime u Hrvatskoj, da proizvodi pozitivne učinke, jer to upotpunjuje sliku kompletnog dojma o hrvatskom nacionalnom identitetu.

Taj koloplet povijesnog, kulturnog, teritorijalnog i društvenog obilježja kreira samosvijest o jedinstvenom vlastitom hrvatskom nacionalnom identitetu koji ima znanstvenu, estetsku, etnološku, antropološku i svaku drugu vrijednost u svjetskim okvirima.

 (1) Hrvatska turistička zajednica, Croatia.hr – kultura i baština
(2) Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, hr.vikipedia.org

nastavlja se…

 

Izvor : Voice From Croatia

Autor : Ivan Tokić

Datum objave : 17.08.2015.